Zarazne bakterijske bolesti

Bakterijske bolesti papiga

1. salmoneloza
2. tuberkuloza
3. pseudotuberkuloza
4. kolibaciloza
5. mikroplazma
6. listerioza

Salmoneloza- bolest uzrokuju bakterije iz grupe salmonela.Iako sve vrste salmonele mogu izazvati bolest ptice, najčešće su Salmonella typhimurim i Salmonella pullorum te su najopasnije jer izazivaju infekciju i oboljenje. Papige si npr. otporne na salminele kanarinaca.
Inkubacija traje 3-5 dana,Bolest se prenosi zagađenom hranom i vodom, kontaktom s bolesnim pticama, preko jaja bolesnih ženki te izmetom kliconoša.Nametnici također mogu biti prijenosnici.
Zbog salmoneloze mlade ptice masovno ugibaju.Ptice često znaju uginutu bez vidljivih znakova. Kod akutne upale posljedica je upala crijeva,javlja se zelenkasti proljev, grčevi, smanjen apetit i nakostriješenost.Kod odraslih ptica može se prepoznati po nekontroliranom kretanju, a ptice koje ozdrave stalni su prenosnici jer se bakterija nalazi u izmetu te u jajniku ženki pa tako dolazi do uginuća u embrionalnom stadiju razvoja, tj. u jajetu. Ako se sumnja na bolest trema odnijeti izmet na analizu te ukloniti pticu od ostalih te očstiti krletke 3% formalinom zbog mogučeg prijenosa bakterije na ostale ptice.
Neke vrste salmonele prenosive su na ljude pa treba veliku pažnju posvetiti dezinfekciji, a svim zdravim pticama davati sulfonamide.Za spriječavanje bolesti postoji i cijepivo.

Tuberkuloza- Uzročnik je Mycobacterium tuberculosis.
Postoji tri vrste tuberkuloze: ptičji, goveđi i čovječji.Velike papige osjetljive su na čovječji i goveđi tip.
Zaraza se širi unošenjem bolesnih ptica među zdrave, zaraženom hranom i vodom, preko rana na koži i sluznice te dišnim putovima, također i preko divljih ptica i zaraženih ljudi.
Kod akutnog oboljenja javlja se mršavljenje, sluznica joj poblijedi, a može se pojaviti i proljev.
Kod kroničnog oboljenja znakovi su : - na koži(javljaju se čvorići prekriveni krastama na bazi kljuna, oko nosnog otvora, na očnim kapcima i na nogama, te ispadanje perija na glavi)
-Na zglobovima(javljaju se otekline i šepavost)
-na kljunu( ptica neuzima hranu i stalno mršavi)
- na probavnom traktu(ptica dobiva profuzne proljeve koje dovode do iscrpljenosti)
Budući da se bolest prenosi na ljude zaraženu pticu treba ukoniti te prostoriju dezinzicirati kreolinom.

Pseudotuberkuloza- Uzročnik je Bacillus pseudotuberculosis rodentium. Zaraza je vrlo rijetka, ali kada nastupi ima brzi tok pa papiga ugine nakon nekoliko dana.
Akutni oblik (papiga ugiba nakon 1-2 dana), subakutni(uginuće tokom cijelog tjedna), ili kronični(uginuće nastupa nakon nekoliko tjedana) . Zaraza utječe slično kao i tuberkuloza. Poremećeno opće stanje, nakostriješenost, neveselost, papiga ne jede, ne pije, teško diše, dobiva žutozeleni proljev i ugiba.Ako preživi opisanu fazu, tada se uzbočnik lokalizira na jetru, slezenu, pluća,bubrege, ispod kože te stvara siraste promjene i nekrotična žarišta na plićima.
Za liječenje se preporučaju antibiotici širokog spektra(sulfadimidini),ako zaraza nastupi brže, do liječenja nedolazi.

Kolibaciloza- Uzročnik je bakterija Esherichia coli, vrlo je raširena u prirodi i nalazi se u crijevima papiga(nalaze se nepatogeni (neškodljivi)sojevi ovih klica).
Ptice se zaraze preko zagađene hrane, vode, priborom i zrakom.Nastanku pogoduje neuredno držanje papiga, lošim higijenskim uvjetima,deficitarnim hranjenjem (hranom siromašnom vitaminima, osobito A i B kompleksa,hranom prebogatom bjelančevinama),transportom i hladnoćom zbog koje dolazi do oslabljenja imuniteta papiga.
Znakovu su: poremečeno opće stanje kao, gubitak apetita,groznica, ubrzano disanje,nakostriješenost, poluzatvorene oči,žeđ,te zelenkasti smrdljivi proljev.Mladi ugibaju odmah nakon izlijeganja ili nakon 2-3 tjedna.
Po vanjskim znakovima teško je razlikovati ovu bolest od kolere, jedini način je bakteriološka potvrda iz labaratorija.Liječi se antibioticima (tetraciklini), nitrofuranima(furazolidon) i sulfonamidima.

Mikroplazma( respiratorna) - Uzročnik je Mycoplasma gallisepticum .Kadkad se nalazi kao pratitelj kroničnih bolesti dišnih puteva.Skoro uvijek je kroničnog karaktera.
Prenosi se hranom i priborom, te uvjeti držanja (prenaseljenost , slaba ishrana, loše provjetravanje i hladnoća).Znakovi bolesti su: otežano disanje, kihanje, šmrcanje, gubitak apetita, nosni i očni iscjedak, djelomično zatvaranje jednog ili oba oka i potišenost.Uginuća su mala.
Dijagnoza se provodi preko vanjskih znakova, te sekrecijskog i labaratorijskog nalaza iz nosnog ili očnog iscjetka.Higijena i prehrana mora biti na visini da bi se spriječilo pojavljivanje bolesti.Za spriječavanje i suzbijanje bolesti upetrebljavaju se antibiotici(kloramfenikol, gallimicin, tetraciklin,spiramicin-rovamicin) u obliku kapi za nos te nitrofurani (furazolidon) u vodi za piće.
Za vrijeme lječenja treba osigurati lakoprobavljivu hranu, voće i zelenje, higijenske uvjete i povremeno vršiti dezinfekciju.
izvor: knjiga 135 vrsta papiga
Duško Matošić